William Shakespeare rekao je da je san "glavna poslastica na noćnoj gozbi", a John Keats usporedio ga je sa slatkim ponoćnim melemom. Romantični Englezi, unatoč uzvišenom slogu, vrlo su točno primijetili važnu ulogu sna u životu svake osobe. No, često se dogodi da čim čovjek ugasi svjetlo i zavuče se pod toplu deku, čitav roj opsesivnih misli napadne um, koji ne ostavlja samog sebe i ne daje priliku da zaspi. Raspon obuhvaćenih tema velik je, ali jedno ostaje nepromijenjeno: potpuno je nemoguće spavati s takvom moždanom aktivnošću.
Jutro je mudrije od večeri
Poznata ruska poslovica pogađa pravo u metu. Večer, a posebno noć nije najbolji trenutak za donošenje odluka i, općenito, za bilo kakve važne stvari, jer se u to vrijeme u ljudima bude strahovi i osjećaji, pojavljuju se uznemirujuće i uznemirujuće misli. Ujutro se takve brige i razmišljanja mogu činiti posve beznačajnima ili čak apsurdnima, ali noću je njihova važnost toliko velika da osoba ne može zaspati, beskrajno razmišljajući o istoj stvari u krugu.
Sve je u stresu
Prema većini psihologa, posebno Haroldu Bloomfieldu, profesoru psihologije na Institutu Union u Cincinnatiju, glavni uzrok nesanice je "stres povezan s dnevnim problemima". Kad je osoba uznemirena, hormoni koji aktiviraju budnost, poput adrenalina, ulaze u krv u velikim količinama. Čini se da se osoba nalazi u ekstremnoj situaciji, tijelo se napinje, puls se ubrzava, srce počinje brže udarati. Kakav san ovdje! Tako, izgubivši priliku za odmor, ljudi počinju pomicati iste misli u krug, pokušavajući se nositi s onim što se tijekom dnevnog svjetla nije moglo riješiti. Ponekad se takvo stresno stanje odugovlači i dovodi do depresije, tada nesanica postaje kronična, a problem poremećaja spavanja puno je ozbiljniji nego što se čini.
Udahni izdahni
Malo je ljudi sada bez stresa. Ali što možete učiniti da dnevni problemi ne ometaju pravilan san noću?
Jedna od najracionalnijih ideja je odvojiti vrijeme za rješavanje nakupljenih problema u popodnevnim ili kasnim popodnevnim satima, na primjer, nakon večere. Zapišite probleme na papir i pokušajte smisliti inteligentna rješenja za svaki od njih. Vjerujte, 20-30 minuta bit će vam dovoljno da pronađete izlaz iz većine "nerješivih" situacija, oko kojih ćete se boriti u ponoć.
Drugi način suzbijanja opsesivnih misli prije spavanja je razmišljanje o nečem dosadnom, poput brojanja ovaca ili recitiranja poezije napamet. Nekima pomaže popisivanje svjetskih prijestolnica ili datuma povijesnih događaja.
Većina se psihologa slaže da se, da biste izgubili kontrolu nad mislima, morate opustiti. To može biti i opuštanje mišića (napetost, a zatim sporo opuštanje mišića tijela), i meditacija (na primjer, disanje) ili čak auto-trening s vizualizacijom ugodnih slika koje doprinose opuštanju.
Ako mislite da su vaši problemi sa spavanjem već postali ozbiljni, vrijedi napraviti elektroencefalogram i kontaktirati Centar za psihosomatiku za pomoć stručnjaka.
