Napisane su stotine knjiga o razvoju mišljenja, one vas uče pozitivnom, kreativnom i širokom razmišljanju. Ali nije puno napisano o tome što je razmišljanje. Puno se piše o vrstama i zakonima mišljenja, njegovim značajkama u različitim dobima, ali suština samog procesa rijetko se spominje.
Upute
Korak 1
Percepcija okolnog svijeta duboko je subjektivna, svaka osoba ima svoju, povezanu s karakteristikama njegove osobnosti, kao i iskustvom interakcije s drugim ljudima. Nakon što događaj pređe u prošlost, može ostaviti prikaz u svijesti, odnosno svoju sliku.
Razmišljanje je proces djelovanja u umu slika-predstava, kao i složenijih formacija poput koncepata i prosudbi. Pojam je verbalno formulirana ideja predmeta, a prosudba je rezultat definiranja jednog pojma kroz drugi.
Korak 2
Razmišljanje je postupak stvaranja različitih veza između ideja, koncepata i sudova. Ovaj je proces zajednički svim ljudima, čak i mentalno zaostalim. Međutim, sposobnost istodobnog držanja na umu mnogih pojmova i veza te sposobnost razlikovanja suptilnih razlika između predmeta i pojava razlikuje ljude visoke inteligencije od osoba s nižom razinom.
3. korak
Osobito je za razmišljanje izdvojiti najvažnije, najosnovnije i zanemariti mnoge pojedinosti. Na temelju iskustva i generalizacije, osoba donosi zaključke o svojstvima svijeta oko sebe i stječe sposobnost predviđanja i donošenja zaključaka, to je povezano s konceptom istine mišljenja. Istinsko razmišljanje je ono što je adekvatno stvarnosti, odnosno omogućava čovjeku, bez prethodnog znanja o svim značajkama određene situacije, da donosi zaključke i zaključke na temelju općeg znanja. Ako se pokaže da su ti zaključci istiniti, takvo razmišljanje naziva se istinitim. Primjer su zaključci Sherlocka Holmesa. Ovo je književni junak, ali imao je i pravi prototip. Iako su takvi primjeri vrlo rijetki u životu, i obično ljudi moraju podnijeti određenu količinu pogrešaka.
4. korak
Drugi koncept je ispravnost razmišljanja, odnosno sposobnost, vještina rada s pojmovima i prosudbama prema zakonima logike. Većina ljudi instinktivno osjeća zakone logike i ne čini logičke pogreške. Međutim, ispravno razmišljanje ne daje uvijek istinite rezultate, obično je to zbog netočnosti početnih podataka ili njihove nedostatnosti. Napokon, svijet je puno kompliciraniji od problematike u logici.
