Živčana napetost vjerni je suputnik modernog čovjeka. Ako ne dobijete neku vrstu iscjetka, lako se može dogoditi živčani slom. Nije svaka osoba sposobna za takve manifestacije, najčešće je živčani slom znak ranjivih, uzbudljivih i kreativnih ljudi.
Dolazi do živčanog sloma za uklanjanje napetosti koja se može akumulirati u čovjeku dovoljno dugo, uz potpunu socijalnu prilagodbu, vanjsku smirenost i primjereno ponašanje. Živčani slom čovjeku nikad ne ostavlja trag. Tijekom njega rješava se potisnutih emocija. Stručnjaci vjeruju da je živčani slom čak donekle koristan. Međutim, ovo prijeti osobi s prilično neugodnim posljedicama, pa se morate suzdržati, bez obzira koliko je to teško.
Emocionalna iscrpljenost
Nakon živčanog sloma, u pravilu se osoba riješi onoga što je nakupila tijekom nekoliko godina. To pruža olakšanje, ali brzo zamjenjuje emocionalnu iscrpljenost. U ovom trenutku osoba treba moralnu pomoć, inače može ići do krajnosti.
Da biste to učinili, preporuča se pravilno protresati osobu, na primjer, poslati je na putovanje ili na zanimljiv događaj. U slučaju odbijanja, možete ga jednostavno pozvati u šetnju i provozati se. Takva promjena situacije pridonijet će porastu mentalne snage i dodati boje dosadnom životu osobe.
Depresija
Često nakon živčanog sloma osoba postane depresivna. Stanje depresije i beskorisnosti može trajati dugo vremena. U ovom je slučaju važno pokušati se izvući, inače prijeti negativnim posljedicama. Osoba može čak pokušati počiniti samoubojstvo. Postoje i slučajevi kada nakon živčanog sloma osoba ima mentalne smetnje, u tom joj slučaju može pomoći samo liječnik.
U pravilu većina ljudi ne priznaje da je bolesna i ne prihvaća medicinsku pomoć. To je njihova pogreška, ne žele se liječiti, ne uzimaju propisane lijekove i ne pridržavaju se liječničkih propisa. Ako pacijenta smjestite u specijaliziranu bolnicu, to može izazvati novi živčani slom nakon kojeg se neće uskoro oporaviti.
Stres
Važno je znati da živčani slom prijeti i stresom. Pod njezinim utjecajem osoba može počiniti neprimjerene radnje, zbog kojih će se kasnije sramiti. Češće se napada stres, pa se osoba osjeća sretnijom, jer joj hrana pruža zadovoljstvo. U pozadini ove države može se razviti šopoholizam, odnosno ljubav prema kupovini. Kao i u prvom slučaju, osoba se, kupujući nešto, osjeća sretnom. U ovom trenutku voljeni trebaju osobu okružiti brigom i ljubavlju, samo što će na taj način ove navike uskoro propasti. Ako se to ne učini, u stanju stalnog stresa osoba neće naći ništa drugo nego skočiti kroz prozor. Važno je to ne dopustiti i sustići na vrijeme, kako kasnije ne bi mučilo savjest da bi se sve moglo ispraviti.
