Psihoanaliza je svojedobno bila u stanju preokrenuti koncept ljudske osobnosti u psihologiji. S vremenom su sljedbenici doktrine uveli nove pojmove i koncepte koji su olakšali rad s ljudskom psihom, usmjereni na pronalaženje nesvjesnih motiva i skrivenih strahova.
Psihoanaliza u psihologiji povezana je prvenstveno s imenom Sigmunda Freuda. Carl Gustav Jung nastavio je sa svojim poučavanjem, duboko se upuštajući u njega i dodajući mnoge nove stvari, uključujući takav koncept kao "kolektivno nesvjesno".
Psihoanaliza Sigmunda Freuda
Zakoni psihologije duboki su i višeznačni. Upravo je psihoanaliza jedna od najučinkovitijih metoda u proučavanju psihe. Kad je svojedobno Freud osnovao ovaj smjer, svijet psihologije doslovno se preokrenuo, jer je dobio potpuno novo razumijevanje ljudske psihe.
Znanstvenik je identificirao tri glavne komponente u psihi:
- svjesni dio;
- predsvijest;
- nesvjesno.
Prema njegovom mišljenju, predsvijest je spremište mnogih želja i fantazija. Njegovi dijelovi mogu se preusmjeriti na svjesno područje ako obratite pažnju na jednu od želja. Oni trenuci života kojih pojedinac ne može biti svjestan, jer je to očito u suprotnosti s moralnim načelima i stavovima ili se čini prebolnim, nalaze se u nesvjesnom.
Nesvjesni dio je od ostala dva dijela svijesti odvojen cenzurom. U psihologiji psihoanaliza proučava odnos između svjesnog i nesvjesnog.
Potom su u psihološkoj znanosti identificirana sljedeća sredstva psihoanalize:
- analiza slučajnih radnji vezanih uz simptomatski tip koje se javljaju u svakodnevnom životu;
- analiza pomoću slobodnih asocijacija;
- analiza korištenjem tumačenja snova.
Psihoanaliza i praktična psihologija
Uz pomoć različitih učenja psihološke znanosti, ljudi mogu pronaći odgovore na mnoga pitanja rođena u dubini duše. Psihoanaliza ima za cilj potaknuti potragu za odgovorom, koji je često uzak i specifičan. Psiholozi širom svijeta uglavnom rade s klijentovim motivacijama, emocijama, odnosom sa stvarnošću, svijetom osjećaja i slika. Ali analitičari su usredotočeni na nesvjesno stanje osobe.
Bez obzira na očite razlike, postoje sličnosti u praktičnoj psihologiji i psihoanalizi. Primjerice, u knjizi Raigorodskog "Psihologija i psihoanaliza karaktera" nalazi se opis društvenih i pojedinačnih likova. Ne zaboravlja na tipologiju psihoanalize, jer unutarnji svijet bilo kojeg pojedinca započinje u području nesvjesnog.
Psihoanaliza i socijalna psihologija
U tom smjeru psihoanaliza ima naziv poput "analitička psihologija". Usmjeren je na istraživanje osobnih postupaka, uzimajući u obzir ulogu društvenog okruženja, kao i motive.
