Koliko ljudi si s vremena na vrijeme postavi ovo pitanje? Čovjek uvijek nešto želi. I što više postigne, njegove potrebe postaju veće. A često je i radost zbog primljenog zamućena žaljenjem zbog onoga što još ne postoji.
Piramida potreba
Osoba dolazi na ovaj svijet, a nju obuzimaju želje: najjednostavnije, koje osiguravaju vitalnu aktivnost organizma. Potreba za hranom, toplinom, snom. Dalje, prema psiholozima, dijete teži nečemu što još nema: biti poput odrasle osobe, naučiti hodati, komunicirati, obavljati neke društvene dužnosti. Štoviše, oni nastaju u određenom slijedu, kako odrastaju.
U psihologiji je ovaj fenomen opisao A. Maslow i nazvao ga "Piramida ljudskih potreba". Prema ovoj teoriji, prvi u čovjeku treba zadovoljiti one vrlo vitalne potrebe, zahvaljujući kojima ne osjeća glad, žeđ, umor.
Drugi korak piramide je potreba za sigurnošću i zaštitom. Zahvaljujući njoj netko želi steći jak dom, a netko se uspješno oženi kako bi pronašao branitelja. Metoda obično ovisi o percepciji sigurnosti.
Slijedi želja za pripadanjem grupi, što se vrlo jasno očituje u adolescenata. To je potreba za pripadanjem, osjećaj da ste dio nečega većeg. Ona je ta koja tjera osobu da slijedi pravila koja iznosi ova ili ona društvena stanica.
Tada postoji potreba za poštovanjem i priznanjem. Osoba nastoji zauzeti vodeću poziciju u bilo kojoj niši tako da društvo u koje sebe smatra cijeni njegove zasluge.
A vrh piramide je želja za samoaktualizacijom, odnosno ostvarenjem nečijeg potencijala. Ovdje više nije borba za mjesto na suncu ono što postaje uzrok čovjekove aktivnosti, već njegova želja da radi ono za što ima sklonosti. Vjeruje se da je to razlog zašto u povijesti postoje slučajevi kada su carevi postali uzgajivači povrća, a uspješni poslovni ljudi iznenada otišli kao pustinjaci u šume.
Značajke provedbe potreba
Prema ovoj teoriji, osoba osjeća sreću i mir samo kada su zadovoljene sve kategorije potreba. A glavni uvjet za daljnji napredak prema višim željama je kontinuirano zadovoljavanje prethodnih. Jednostavno rečeno, čak i oštra želja za sigurnošću prigušuje se kad je osoba gladna, a želja za samoaktualizacijom ne može se javiti kod osobe koja je postala izopćenik u svom okruženju.
Međutim, čak i ljudi koji su postigli određenu težinu u društvu, poštovani i utjecajni, ponekad se osjećaju prazno i nesretno: vrh nije dosegnut, nisu se realizirali.
Zaključak je da je vrlo teško zadovoljiti sve razine potreba odjednom. No, želja za tim svojstvena je ljudskoj prirodi, pa on ne prestaje s pokušajima, a samo ponekad ima osjećaj da uvijek želi nešto što ne postoji.
