Volja je karakterna osobina koja omogućava osobi da samostalno odabere kako će postupiti i o čemu će razmišljati. Ovo je izuzetno važna kvaliteta na kojoj se temelje praktički sva dostignuća čovječanstva.
Volja u psihologiji
Za razliku od svakodnevnog razumijevanja volje, u psihologiji je sve malo složenije. Postoji nekoliko koncepata, od kojih su neki vođeni najnovijim otkrićima u neuroznanosti. Razumijevanje mehanizama kako ljudski mozak zapravo funkcionira može promijeniti čitav postojeći sustav ideja ne samo o volji, već i o drugim svojstvima čovjekova karaktera.
Pojam volje u modernoj psihologiji u pravilu znači sposobnost svjesnog postizanja vlastitog cilja. Snage svoje volje: odlučnost, ustrajnost, čvrstina, samokontrola, neovisnost i druge.
Volju možemo okarakterizirati kao sposobnost da djeluje usprkos okolnostima i ne prihvaća ih. Neće se svi složiti da je to točno u svim situacijama, ali ponekad je vrlo moćan alat za promjenu vašeg života.
Svjestan izbor
Mehanizam svjesnog izbora nije u potpunosti shvaćen. Mnogi su mislioci pokušali istražiti mehanizam kojim se vrši slobodan izbor. Suvremena psihologija identificira tri aspekta koja su prisutna u mehanizmu svjesnog izbora.
Prije svega, ovo je fokus. Osoba si postavlja cilj koji će postići. Sve ostale okolnosti "označene" su kao sekundarne. Takva percepcija mnogo olakšava voljnu odluku, jer ako postoje dva puta, od kojih će jedan dovesti do važnog cilja, a drugi ne, izbor više nije tako teško donijeti.
Druga komponenta voljnog izbora je kontrola osjećaja i misli. Suprotno zabludi da je volja prije svega kontrola djelovanja, psiholozi su dokazali da se volja misli. Ako osoba nije u stanju kontrolirati svoje misli, teško je očekivati da će moći kontrolirati postupke. Suprotno tome, kontroliranje misli čini izbor prave radnje gotovo unaprijed određenim zaključkom.
Treća važna točka u mehanizmu voljne odluke je kontrola nad okolišem. Ako u životu osobe postoje okolnosti koje ometaju provedbu njegovih ciljeva, on ih se rješava. Često se to događa i nesvjesno. Primjerice, oni koji ozbiljno razmišljaju o mršavljenju pokušat će provoditi manje vremena s prijateljima ispred televizora, a odvikavajući pušači neće izlaziti s kolegama na trijem kao prije.
Will je nevjerojatan mehanizam, ali pomnije ispitivanje pokazuje da osoba donosi važnu voljnu odluku puno prije nego što dođe taj trenutak. Pravo okruženje, prave misli, pravi fokus: sve to čini voljni napor nimalo teškim kao što se može pomisliti.
Volja i optimizam
Will je, čudno, usko povezan s optimizmom. Dakle, uočava se da se snaga volje može smanjiti kod onih ljudi koji su skloni pesimističnom raspoloženju. To ćete najlakše objasniti na primjeru. Optimisti se nadaju dobrom rezultatu, a sve dok ima nade, i dalje se trude. Pesimisti brzo gube nadu i mogu postati depresivni. Neće pokušati pokazati volju za borbu protiv situacije, jer im se borba čini besmislenom. Depresija utječe i na snagu volje.
